Na Svetski dan borbe protiv HIV-a, stručnjaci upozoravaju da se HIV infekcija u Srbiji i dalje prečesto dijagnostikuje kasno, uprkos dostupnim testovima i terapiji koja omogućava dug i kvalitetan život.
Bratislav Prokić, izvršni direktor Nacionalnog centra za seksualno i reproduktivno zdravlje „Potent“, ističe za RTS da su najčešći razlozi za odlaganje testiranja strah i duboko ukorenjene predrasude.
„Najčešća predrasuda je da se HIV ‘nama ne može desiti’, da je rezervisan za određene grupe ljudi. Međutim, globalno gledano, danas su to pre svega žene i heteroseksualni muškarci“, navodi Prokić. Dodaje da je broj novih slučajeva među muškarcima koji imaju seks sa muškarcima u padu, dok se infekcija među ostalim grupama i dalje često zanemaruje.
Prema podacima Instituta „Dr Milan Jovanović Batut“, tokom ove godine u Srbiji je otkriveno 99 novoinficiranih HIV-om, dok se ukupan broj detektovanih slučajeva godišnje kreće između 100 i 200.
Ko treba da se testira?
Preporuka Svetske zdravstvene organizacije je jasna:
svaka seksualno aktivna osoba treba povremeno da se testira.
Veći rizik imaju:
-
osobe koje često menjaju partnere,
-
osobe koje imaju nezaštićene seksualne odnose, posebno analne,
-
osobe koje procenjuju da su u riziku, čak i ako ne pripadaju takozvanim „rizičnim grupama“.
Prokić naglašava da je svaki nezaštićeni seksualni odnos povod za testiranje, jer je to najbolja zaštita od kasne dijagnostike.
Od HIV-a i drugih seksualno prenosivih infekcija možemo se zaštititi korišćenjem kondoma. Takođe, sve više ljudi koristi preventivne pilule (PrEP).
„Ljudi koji su često u riziku mogu da dobiju recept i kupe pilule u Potentu ili u Zavodu za javno zdravlje. Cena je oko 40 evra mesečno, i nažalost, nije besplatno“, navodi Prokić.
Život sa HIV-om: hronično i nezarazno stanje uz terapiju
Današnja terapija omogućava da osoba koja živi sa HIV-om vodi potpuno normalan život, ima partnera i zasniva porodicu.
„Osobe koje su na terapiji nisu infektivne – virus postaje nedetektabilan i ne može da se prenese, čak ni seksualnim putem“, naglašava Prokić. Nakon nekoliko meseci redovne terapije, pacijenti ostvaruju “nedetektabilan = neprenosiv” status (U=U).
Dodaje da se ljudi tada lakše suočavaju sa svojim HIV statusom, grade stabilne odnose i često ulaze u partnerske veze.
Terapija u Srbiji: moderna, ali nedostaju dugodelujuće injekcije
„Terapija koja se primenjuje u Srbiji je moderna i gotovo ista kao u svetu. Možda nemamo baš svaki lek, ali imamo većinu savremenih opcija“, objašnjava Prokić.
Ono što još nije dostupno jesu dugodelujući lekovi – injekcije koje se primaju jednom u nekoliko meseci i tako eliminišu potrebu za svakodnevnim tabletama.
Podrška i svest – ključ borbe protiv HIV-a
Od 1988. godine, 1. decembar se obeležava kao Svetski dan borbe protiv HIV-a, uz ovogodišnji slogan:
„Od prevazilaženja izazova do unapređenog odgovora na sidu“.
Podaci SZO pokazuju da se u Evropi 54% HIV infekcija i dalje dijagnostikuje prekasno, što otežava lečenje i povećava rizik od širenja infekcije.






































































