Tužiocima iz Leskovca teško da prime kritike na svoj račun

Predstavnici Višeg javnog tužilaštva u Leskovcu i Vranju

Novinari u Jablaničkom okrugu su često izloženi raznim vrstama napada, neretko i fizičkom, ali se skoro svaki slučaj, kada dođe do tužilaštva, odbacuje uz obrazloženje da ima krivičnog dela ali da nema krivice za napadača – zaključak je današnjeg sastanka članova Stalne radne grupe za bezbednost novinara sa tužiocima i predstavnicima policije Pčinjskog i Jablaničkog okruga u Vranju.

.

Većina prisutnih medijskih radnika iz Leskovca se na ovom treningu prvi put susrela oči u oči sa predstavnicima tužilaštva što je dovelo do oštre polemike koju pojedini tužioci nisu mogli da “podensu”, pa su napustili sastanak i pre nego što je završen.

“Činjenica je da smo mi u prilici danas prvi put da razgovaramo sa vama, što nije dobro”, poručili su urednici Rešetke, Jugpressa, Stava i Jugmedie, sa sedištem u Leskovcu, te iznosili loše, ali i dobre primere iz dosadašnje prakse rada sa predstavnicima policije ili tužilaštava u ovom gradu.

I umesto da se razmatraju mehanizmi buduće zaštite medijskih radnika, predstavljeni su dosadašnji slučajevi u kojima su novinari bili ugroženi, a koji su više ličili na vapaj i gorka sećanja žrtava, umesto normalne debate, jer je ovo bila prva prilika da se o njima i porogovori.

“Ja sam, nakon trećeg oslobađanja napdača na mene, odlučio da više ne prijavljujem takve slučajeve jer više ne verujem institucijama. To sam i njima rekao. I u tužilaštvu i u policiji”, prokomentarisao je urednik Rešetke Dragan Marinković.

Urednica Jugpressa Ljiljana Stojanović je istakla zabrinutost što novinari u ovom gradu često ne znaju kome od nadležnih organa bi trebalo da se obrate kada prežive napad.

“Poslednji put nisam znala ko je zapravo određen da bude kontakt tačka u policiji”, navela je ona.

Milica Ivanović, vlasnica Jugmedie je iskazala ogorčenost zbog načina kako je u Osnovnom tužilaštvu vođen proces nakon napada na novinarku iz njene redakcije, te kosntatovala da iz Višeg tužilaštva bukvalno nikada ne odgovaraju na njene pozive, što su potvrdile i ostale njene kolege.

Kritiku na račun svog rada predstavnica Višeg javnog tužioca u Leskovcu Ljiljana Zlatanović Janković očigledno nije mogla da podnese, te je napustila sastanak uz obrazloženje da ne želi da sluša kako je vređaju.

Pre nje su sastanak napustili svi predstavnici tužilaštva i policije iz Pčinjskog okruga uz obrazloženje da imaju druge obaveze, a leskovačkim novinarima nije odgovoreno na pitanje tužilaca i policajaca da Ii znaju koliko napada na novinare u Jablaničkom okrugu je zabeleženo do sada, u koliko slučajeva su napadači oslobođeni optužbi, a u koliko osuđeni.

Ipak, barem da ostanu do kraja, ispoštovali su predstavnici iz osnovnih tužilaštva iz Leskovca, Lebana i leskovačke policije, koji su pažljivo slušali novinarske i kritike i pohvale na način njihovog rada.

Predstavnici Osnovnog javnog tužilaštva u Leskovcu i policije

“Mislim da bi trebalo ozbiljno razmisliti o o nome što je kazao vaš kolega novinar iz Leskovca, Marinković. Novinari i oni koji su optuženi za napad na njih, ne bi trebalo da budu saslušavani istog dana ili da borave u istoj prostoriji nakon napada. Takođe, pomenulo se da bi pojedini predstavnici tužilaštva trebalo da ukažu više poštovanja prema pojedinim novinarima. A to bi trebalo da bude obostrano”, zaključila je glavni javni tužilac iz VJT u Vranju Danijela Trajković.

Konstatovano je i to da je saradnja novinara sa predstavnicima tužilaštava u Vranju na mnogo zavidnijem i normalnijem nivou.

VELIKO INTERESOVANJE ZA TRENING

Inače, ovaj trening za unapređenje bezbednosti novinara koji je održan u Vranju za sada je bio najposećeniji, kojem je prethodila prezentacija ANEM-ovog mesečnog medijskog monitoringa za mesec januar.

Branko Čečen, iskusni novinar, predavač, urednik i nekadašnji direktor Centra za istraživačko novinarstvo, održao je veoma posećen trening za novinare i novinarke, a izuzetno interesovanje za učešće podstakla je atmosfera nesigurnosti usled slučajeva iz bliske prošlosti kada su se novinari i mediji iz ovog regiona našli na udaru neprijatelja slobodne reči.

Nesposredno iskustvo pojedinih učesnika treninga dalo je nov impuls treningu u Vranju tokom kojeg je fokus bio usmeren na prepoznavanje različitih oblika nasilja i pretnji, kao i na strategije za dalju prevenciju i zaštitu.

“U Vranju i Pčinjskom okrugu, novinarke i novinari trpe sve vrste nasilja kao i njihove kolege u drugim delovima Srbije. Pokazali su veliko interesovanje za načine na koje mogu da umanje mogućnost da im se takve stvari događaju, ali i šta mogu da preduzmu kada se nasilje dogodi. Na taj način žele da utiču na smanjenje učestalosti i stepena nasilnosti takvih događaja, ali i da animiraju lokalne institucije u prevenciji i kažnjavanju nasilnika. Posebno pozdravljam prisustvo pripadnika MUP i ovdašnjih tužilaštava na treningu. Pokazali su da ih zaista zanima kako sve ovo izgleda iz ugla nas novinara i na tome sam im zaista zahvalan”, izjavio je Branko Čečen po završetku treninga.

U Vranju je takođe predstavljen mesečni medijski monitoring ANEM-a za mesec januar koji je prezentovala jedna od autorki – advokatica Kruna Savović. Ona je predočila najvažnije nalaze iz izveštaja koji se tiču slobode govora, SLAPP tužbi, izrade i implementacije novih propisa u medijskoj i povezanim sferama.

„Prisutni su upoznati sa zaključcima izveštaja o statusu ljudskih prava koji izrađuje organizacija Human rights watch. U izveštaju je istaknuto da su nezavisni novinari, i tokom 2023. godine, bili izloženi kako pretnjama i zastrašivanjima, tako i SLAPP tužbama. Prilikom izrade monitoringa medijske scene naročitu pažnju izazvali su: pokušaj neovlašćenog preuzimanja Instagram naloga novinarke CINS-a Ivane Milosavljević, pretnje upućene web redakciji N1 i pritisak vršen na novinare Vanju Đurić (N1) i Željka Veljkovića (Nova S), pretnje koje su zbog svog podkasta doživeli autori Nenad Kulačin i Marko Vidojković, fizički nasrtaj na novinara Nebojšu Todorovića i pritisak na Ivanu Jovanović, novinarku Bujanovačkih. Takođe, reči je bilo i o prvostepenoj presudi donetoj povodom ugrožavanja sigurnosti Srđanu Noniću, kao i o suđenju Stefanu Iliću zbog ilegalne gradnje koja je za posledicu imala to da je prozor redakcije OK radija bio zazidan“, podsetila je ona.

Govoreći o SLAPP tužbama, akcenat je stavila na nalaze Mreže organizacija udruženih u borbi protiv SLAPP tužbi u Evropi  (CASE koalicija), ali i na prvostepenu oslobađajuću presudu donetu u krivičnom postupku koji je Nikola Petrović, bivši direktor Elektromreže i kum predsednika Republike Srbije, pokrenuo protiv novinarki KRIK-a Dragane Pećo i Vesne Radojević.

Upravo izlaganje advokatice Savović bilo je odličan uvod u otvoreni razgovor o slučajevima pretnji i napada kojima su prethodnih godina bili izloženi novinari i novinarke Leskovca, Vranja i drugih gradova unutar Pčinjskog okruga na sastanku Stalne rade grupe za bezbednost novinara koji je usledio.

Događaj u Vranju organizovala je Asocijacija nezavisnih elektronskih medija, u okviru projekta „Sistem prevencije nasilja i zaštite novinara“, podržanog od strane Evropske komisije i medijskog odeljenja Misije OEBS-a u Srbiji.

Pratite REШETKU na Facebook, Instagram, X (Twitter) i TikTok mreži. Budite uvek u toku!

Pretplati se
Obavesti o

Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi, kao i netoleranciju svake vrste neće biti objavljeni. Prilikom pisanja komentara vodite računa o pravopisnim i gramatičkim pravilima. Nije dozvoljeno pisanje komentara isključivo velikim slovima niti promovisanje drugih sajtova putem linkova. Komentare i sugestije u vezi sa uređivačkom politikom ne objavljujemo, kao ni komentare koji sadrže optužbe protiv drugih osoba. Objavljeni komentari predstavljaju privatno mišljenje autora komentara, odnosno nisu stavovi redakcije Rešetka portala.
Za više informacija pogledajte Pravila korišćenja.

4 Komentara
Najstarije
Najnovije Najviše glasova
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare

Zahvaljujuci novinarima, uspeli smo da vidimo one koji bi trebalo da stite drustvo od kriminala i da budu temelj pravne drzave. Ali njima je ocigledno uzor sefica Zagorka Dolovac, pa su se sakrili u misje rupe, krivicno gone „sitnu boraniju“, a „krupne ribe“, od kojih im zavise fotelje, ostaju van zakona, sve bahatiji. Naravno da ce napustati sastanak jer istina najvise boli. Zna se kako dolaze do tog zvanje, ko ih postavlja, za koliko i sta rade za uzvrat. Bravo za novinare sto su progovorili o jos jednoj sramoti ove drzave! Ovima na slici porucujem da ce doci dan kada ce se podsetiti ZKP-a na sopstvenom primeru.

Mozda imaju takvu instrukciju ili ce ih kazniti ako se eksponiraju. Nigdenisu svi isti. Tako i medju tuziocima
Ima i savesnih, sposobnih

Tu nema instrukcija i eksponiranja. Ili se radi po zakonu ili se zakon krsi. Sposobni, posteni, hrabri i strucni su zavrsili na ulici. Ovo sto je ostalo necu da nazivam pravim imenom. Bice posla za prave tuzioce.

Nijedan od njih nije tuźilac, niti će to biti. Oni su najobičniji sluźbenici. Kao nameštenici u Opštini, javim preduzećima i slično.