Nedavni ponovni zemljotresi kod Petrinje, Dubrovnika i u Albaniji dokaz su da seizmička aktivnost na ovom području ne prestaje, a seizmolog Slavica Radovanović objašnjava za Blic da se ne može predvideti gde će biti sledeći potres koji svakako na tom području neće odstupati od trenda pada jačine.
Kako predviđa, predstoji nam i trend buđenja, tako da u narednih 10 do 15 godina možemo očekivati zemljotres vrlo velikih magnituda na nekom drugom prostoru Balkana.
Geološki informacioni sistem Srbije razdvaja osam područja sa mogućim jakim zemljotresima.
Jadranska priobalna zona, Vojvodina (Kanjiža, Bečej, Novi Sad, Ruma), zapadna Srbija (Loznica, Krupanj, Bajina Bašta), centralna Srbija (Lazarevac, Aranđelovac, Rudnik, Kraljevo, Kopaonik), područje Velike Morave (Svilajnac, Jagodina, Stalać), područje istočne Srbije (Golubac, Negotin), područje između Nišave i srednjeg i gornjeg toka Južne Morave (Dimitrovgrad, Bosilegrad, Niš, Vranje) i Kosmet (Peć, Prizren, Priština, Lipanj, Uroševac).
Na području Srbije zemljotresi jačine 6 stepeni MSK ugrožavaju 13 odsto površine, jačine 7 stepeni 59, jačine 8 stepeni 23, a oni jačine 9 stepeni oko 5 odsto. To znači da je oko 87 odsto teritorije Srbije ugroženo zemljotresima koji oštećuju građevinske objekte.
