Opožarenim šumama i šumskom zemljištu najmanje 30 godina ne bi mogla da se menja namena, ukoliko bi bio prihvaćen predlog Akademskog plenuma za izmene Zakona o šumama.
Akademski plenum je, zbog velikog broja požara koji su poslednjih nedelja zahvatili Srbiju, zatražio da se zakonom uvede jasna zabrana promene namene opožarenih šuma i šumskog zemljišta, uz obrazloženje da požar ne sme da postane prečica od šume do građevinskog zemljišta.
Predlog stiže u trenutku kada se vatrogasci danima bore sa velikim požarom u Deliblatskoj peščari, ali i požarima na području Kraljeva, Čačka, Topole, Zaječara, Subotice i drugih delova Srbije. Samo 7. avgusta, prema navodima Plenuma, istovremeno je bilo aktivno devet požara.
Posebno ukazuju na Deliblatsku peščaru, koja se prostire na gotovo 35.000 hektara i predstavlja jedno od najznačajnijih područja prirode u Srbiji, sa velikim brojem biljnih i životinjskih vrsta. Požar je tamo poslednjih dana zahvatio više od 700 hektara, dok su zbog približavanja vatre bila evakuisana i pojedina okolna naselja.
Akademski plenum traži i javne karte požarišta, stručne procene nastale štete i obavezne planove sanacije i obnove opožarenih područja.
Kako navode, postojeći propisi predviđaju obavezu sanacije, ali ne postavljaju vremensku barijeru između požara i eventualne prenamene zemljišta. Zbog toga predlažu da se, po uzoru na pojedina evropska rešenja, uvede najmanje 30 godina zabrane promene namene opožarenih šuma i šumskog zemljišta.
„Izgorela šuma ne sme da postane građevinski plen“, poručuju iz Akademskog plenuma.
Možda je moguće je da neko namerno izaziva da bi došao do zemljišta, to je zaista onda neko zlo ako je tako, ali u ovoj zemlji me ništa ne može iznenaditi.