Sistem konkursnog sufinansiranja medijskih sadržaja u Srbiji iz godine u godinu sve se više udaljava od svoje zakonom propisane svrhe, a rezultati ovogodišnjih konkursa Ministarstva informisanja i telekomunikacija pokazuju da je taj model finansiranja doživeo ozbiljan krah, ocenjuju novinarska i medijska udruženja okupljena u Koaliciji za slobodu medija.
Prema njihovoj analizi, umesto da se javnim novcem podstiču javni interes, medijski pluralizam i profesionalno novinarstvo, sredstva se sve više usmeravaju ka medijima, organizacijama i grupacijama koje su politički ili poslovno povezane sa strukturama vlasti.
Koalicija za slobodu medija navodi da su profesionalni, nezavisni i kritički mediji kažnjeni upravo zbog izveštavanja u skladu sa etičkim standardima profesije, iako bi poštovanje novinarskih normi trebalo da bude jedan od ključnih kriterijuma za dodelu sredstava.
Analiza pokazuje da je Ministarstvo informisanja i telekomunikacija tokom 2026. godine kroz devet konkursa raspodelilo 482 miliona dinara. Na konkurse su prijavljena 1.224 projekta, finansiran je 421 projekat, dok je 803 projekta odbijeno.
Međutim, prema navodima Koalicije, značajan deo novca završio je kod ograničenog broja međusobno povezanih medijskih mreža i vlasnika.
Tako je mreža medija povezana sa Radoicom Milosavljevićem dobila 41,2 miliona dinara, grupacija Best Media Team, povezana sa izdavačima tabloida „Alo“ i „Informer“, 32,6 miliona dinara, mreža Slavka Stijakovića 27,4 miliona, mreža Aleksandra Milutinovića 22,3 miliona, dok je grupacija Vladana Stefanovića dobila 21,7 miliona dinara.
Koalicija ocenjuje da ovi podaci pokazuju kako konkursno sufinansiranje više ne funkcioniše kao podrška različitim medijima, već kao mehanizam koncentracije javnog novca u rukama nekoliko privilegovanih medijskih centara.
Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da se među korisnicima državnog finansiranja nalaze i izdavači tabloida koji godinama beleže kršenja profesionalnih standarda i novinarskog kodeksa.
„Finansiranje medija koji kontinuirano krše Kodeks novinara i novinarki Srbije predstavlja direktnu poruku da profesionalizam, etika i odgovornost prema javnosti više nisu kriterijumi za dobijanje novca građana“, navodi se u analizi.
Ukazuje se i na to da je veliki broj kritičkih medija i organizacija odustao od učešća na konkursima, smatrajući da je diskriminacija postala očigledna, a ishodi unapred poznati.
Istovremeno, vodeće medijske organizacije – NUNS, UNS, ANEM, Lokal Pres i Asocijacija medija – nisu dobile sredstva, dok su značajnu podršku dobile organizacije koje se u javnosti često označavaju kao organizacije bliske vlastima ili takozvane GONGO organizacije.
Analiza ukazuje i na kontinuirano slabljenje nezavisnih lokalnih medija. Učešće članica mreže Lokal Pres u ukupnim sredstvima Ministarstva palo je sa 6,38 odsto u 2023. godini, na 3,28 odsto u 2024., da bi na konkursima za 2026. godinu iznosilo svega 1,07 odsto ukupno raspodeljenih sredstava.
Prema oceni Koalicije, dodatni problem predstavlja sastav konkursnih komisija.
„O javnom novcu odlučivale su komisije sastavljene pretežno od članova upitnih stručnih i moralnih kvaliteta, u sistemu u kojem organizacije bliske vlastima imaju značajnu ulogu u predlaganju članova komisija“, navodi se u saopštenju.
Zbog svega navedenog, novinarska i medijska udruženja, kao i sindikati, zahtevaju hitnu i temeljnu reformu sistema konkursnog sufinansiranja, uključujući sprečavanje sukoba interesa pri izboru članova komisija, potpunu transparentnost vlasništva korisnika sredstava, ograničavanje koncentracije novca kod povezanih medijskih grupacija, uvažavanje istorije kršenja profesionalnih standarda i objavljivanje detaljnih obrazloženja svih odluka.
U suprotnom, upozoravaju, sistem će nastaviti da urušava medijsko tržište, favorizuje podobne medije i dodatno ugrožava opstanak redakcija koje rade u skladu sa profesionalnim standardima i u interesu građana.






































































