Sistematski pregledi koji prethode upisu đaka u prvi razred su u toku, a statistika iz proteklih godina zabrinjava i tera na razmišljanje. Čak osam od deset budućih prvaka ima neki oblik poremećaja u govoru, dok više od polovine dece ne progovori do treće ili čak četvrte godine
Prema procenama stručnjaka, problemi sa govorom kod dece postaju sve učestaliji, a rezultati pregleda koji se sprovode pred upis u prvi razred iz godine u godinu pokazuju sličan trend.
Jedan od najvećih razloga za ovakvu situaciju je, kako se ističe, prekomerna upotreba pametnih telefona, tableta i drugih digitalnih uređaja u ranom uzrastu. Deca koja mnogo vremena provode pred ekranima često imaju siromašniji rečnik, teško formiraju rečenice i imaju poteškoće u verbalnom izražavanju.
Stručnjaci naglašavaju da roditelji treba da obrate pažnju na rane znakove koji mogu ukazivati na kašnjenje u razvoju govora. Među njima su slab kontakt pogledom, neodazivanje na ime, kasna pojava prve reči, kao i slaba komunikacija sa vršnjacima.
Poseban problem predstavlja činjenica da skoro trećinu poteškoća sa govorom nije moguće rešiti samo radom sa logopedom, jer je u mnogim slučajevima potrebno uključivanje šire stručne podrške i promena svakodnevnih navika u porodici.
Stručnjaci podsećaju i na razvojne faze govora kod dece. Očekuje se da dete oko prvog rođendana izgovori prvu reč, da do druge godine koristi i do 300 reči i počne da sklapa jednostavne rečenice, dok bi oko pete godine govor i gramatika trebalo da budu gotovo potpuno razvijeni.
Ukoliko se odstupanja primete na vreme, neophodna je rana reakcija i uključivanje stručnjaka za uspešno prevazilaženje problema u razvoju govora.
S. Stojiljković
Ako stepropustili...
