Miodrag Stanković iz opozicione koalicije „Niš, moj grad“, koja okuplja 18 udruženja i pokreta, obišao je danas na poziv radnika kompaniju „E-reciklaža“, gde je 180 radnika ostalo bez posla usled obustave državnih podsticaja.
„Dok se u Nišu gomila opasan otpad koji nema ko da preradi, država ignoriše sopstvene zakone o zaštiti životne sredine i dovodi građane u rizik od ekološke katastrofe„, rekao je Stanković.
Stanković upozorava da je trenutna politika „zaleđenih podsticaja“ fiskalno neodgovorna.
“Ovo je direktan udar na lokalnu ekonomiju Niša. Otpuštanje 180 radnika znači direktan gubitak na ime poreza i doprinosa, uz istovremeni rast rashoda za socijalna davanja. Isplata zaostalih podsticaja je zanemarljiv trošak u poređenju sa cenom sanacije ekološkog udesa”, izjavio je Miodrag Stanković, kopredsednik koalicije Niš, moj grad i jedan od osnivača Pokreta Juga Srbije.
Po rečima Miodraga Stankovića postoji sistemsko rešenje, a to je model koji primenjuje cela Evropa (EPR – Produžena odgovornost proizvođača). Ovaj krizni scenario dokaz je da je trenutni model finansiranja ekologije neodrživ.
Rešenje nije u milostinji države, već u uvođenju EPR modela (Produžena odgovornost proizvođača).
Sredstva prikupljena od eko-taksi ne smeju završavati u opštem budžetu za „krpljenje rupa“. Ona moraju ići direktno od uvoznika i proizvođača ka reciklažnim centrima. Uvođenjem EPR modela, reciklažni centri bi imali višegodišnje ugovore, što bi garantovalo sigurnost za radnike i omogućilo nove investicije u Nišu.
Bez finansijske podrške i sistemskog modela (EPR), reciklažeri su primorani da obustave rad, pa se u praksi otpad ne prerađuje. To je suština problema: administrativna odluka je blokirala ceo reciklažni lanac. Kapacitet postoji, ali država svojim potezima sprečava preradu.
Zbog ukidanja subvencija, privatne firme koje su ranije kupovale sekundarne sirovine (plastiku, papir, metal) od JKP „Mediana“ mogu odustati od kupovine ili nuditi veoma niske cene za otkup. Postoji rizik da Mediana nema kome da proda otpad, pa se sirovine mogu gomilati bez daljeg tretmana.
To proizvodi lančani efekat. Time se blokira ceo reciklažni sistem – od građana koji odvajaju otpad, preko komunalnog preduzeća, do reciklera koji bi ga preradili. Bez otkupljivača i bez državnih podsticaja, reciklažni lanac je prekinut. Problem nije samo u jednoj firmi („E-reciklaža“), već je čitav sistem reciklaže u Nišu blokiran ovakvom jednom odlukom države.
“Pozivamo Ministarstvo zaštite životne sredine da hitno isplati zaostala dugovanja kako bi se radnici vratili na posao i da započne tranziciju ka EPR modelu kako bi se obezbedila dugoročna ekološka bezbednost. Niš ne sme postati deponija opasnog otpada zbog administrativne tromosti. Pravo na rad i pravo na čistu životnu sredinu su neodvojivi!”, zaključio je Stanković.










































































