U 310 inspekcijskih postupaka u 97 lokalnih samouprava utvrđene su nezakonitosti, ali je samo u 24 slučaja zabeleženo da su o tome obavešteni tužilaštvo ili sud. Nijedna od analiziranih inspekcija nema instrumente za merenje emisija zagađujućih materija, pokazalo je istraživanje udruženja Tim 42.
Lokalne inspekcije za zaštitu životne sredine suočavaju se sa nedostatkom zaposlenih, opreme i pouzdanih podataka, dok se utvrđene nepravilnosti ne završavaju uvek pokretanjem postupaka za utvrđivanje odgovornosti zagađivača. To su neki od ključnih nalaza istraživanja udruženja Tim 42, zasnovanog na dokumentaciji o inspekcijskom nadzoru tokom 2025. godine u 97 lokalnih samouprava.
Prema rezultatima istraživanja, nezakonitosti su utvrđene u 310 postupaka, ali je samo u 24 zabeleženo da je o tome obavešteno tužilaštvo ili sud.
Nalazi su predstavljeni 5. oktobra 2026. godine u Beogradu, na javnoj diskusiji „Inspekcijski nadzor za čistiji vazduh: izazovi, dobre prakse i rešenja“, koju su organizovali Tim 42 i Fondacija BFPE za odgovorno društvo.
Inspekcije bez dovoljno ljudi i opreme
Jedan od najvećih problema predstavlja nedostatak kadrova i tehničkih mogućnosti za sprovođenje nadzora. U 82 od 97 analiziranih lokalnih samouprava zaposlen je samo jedan inspektor za zaštitu životne sredine, dok u 26 samouprava inspektori, pored svojih osnovnih zaduženja, obavljaju i druge poslove.
Dodatni problem je nedostatak opreme za neposrednu kontrolu zagađenja. Nijedna od obuhvaćenih inspekcija nema instrumente za merenje emisija, što ograničava mogućnosti za utvrđivanje količine zagađujućih materija koje postrojenja ispuštaju u vazduh.
Najčešće utvrđena nepravilnost bilo je nevršenje merenja emisija, zabeleženo u 252 postupka.
Istraživanje je ukazalo i na probleme u vođenju evidencija o operaterima i postrojenjima. U čak 623 od ukupno 736 inspekcijskih nadzora inspektori nisu izvršili uvid u registre i evidencije.
Nepravilnosti se utvrđuju, ali odgovornost često izostaje
Pored nedovoljnih kapaciteta, istraživanje je pokazalo i nedoslednosti u sprovođenju inspekcijskih mera i vođenju postupaka.
Zabeleženi su nepotpuni zapisnici, mere koje su naložene u formi preporuka, produžavanje rokova za godinu dana ili duže, kao i obustavljanje postupaka bez utvrđivanja odgovornosti za ranije povrede propisa.
Problemi su uočeni i u komunikaciji sa građanima koji prijavljuju nepravilnosti. U 65 lokalnih samouprava podnosioci prijava nisu uredno obaveštavani o pokretanju postupaka i/ili njihovom ishodu.
Istovremeno, 21 lokalna samouprava navela je da nije bilo prijava, iako je Tim 42 upravo u tim sredinama podneo ukupno 177 prijava.
Ovi podaci ukazuju na probleme ne samo u kapacitetima inspekcija već i u transparentnosti njihovog rada i obaveštavanju građana o postupanju nadležnih organa.
Pritisci na inspektore i nedostatak institucionalne podrške
Tokom javne diskusije istaknuto je da efikasan sistem inspekcijskog nadzora zahteva jasnu podelu odgovornosti, bolju organizaciju rada i redovnu razmenu podataka između lokalnih službi i nacionalnih institucija.
Posebno je ukazano na pritiske i negativne posledice kojima su izloženi inspektori koji nastoje da dosledno primenjuju propise, naročito prilikom kontrole javnih ustanova i lokalnih preduzeća.
Zbog toga je naglašena potreba za njihovom institucionalnom zaštitom, očuvanjem samostalnosti u radu i većom podrškom nadležnih organa.
Kao primer dobre prakse navedena je primena kontrolnih lista, koje omogućavaju ujednačeniji i pregledniji inspekcijski nadzor. Istaknuto je i da podaci o kvalitetu vazduha treba da se koriste za bolje planiranje i usmeravanje kontrola, dok je manjim opštinama potrebna dostupna stručna i pravna podrška.
Učesnici su, međutim, ukazali na nedostatak dovoljno jasne političke volje da se problemi rešavaju sistemski, kao i na to da rezultati rada inspekcija često zavise od pojedinaca čiji trud i stručnost nisu dovoljno prepoznati i podržani.
Leskovac kao primer saradnje građana i inspekcije
U delu diskusije posvećenom konkretnim slučajevima, predstavljena su iskustva iz Krušika u Valjevu, gde je ukazano na dugotrajnost postupaka i obraćanje građana udruženjima zbog izostanka odgovora institucija.
Primeri iz Leskovca pokazali su da saradnja građana, udruženja i inspekcije može da donese rezultate i u slučajevima manjih zagađivača, poput pekara.
Istovremeno, ukazano je da prekoračenja emisija zagađujućih materija nisu problem isključivo industrijskih postrojenja, već da su zabeležena i kod javnih ustanova.
Kao primer lokalne inicijative predstavljena je Mapa zagađivača vazduha u Leskovcu, koju je razvio Tim 42, sa ciljem da informacije o izvorima zagađenja budu dostupnije i da doprinesu boljem razumevanju problema kvaliteta vazduha.
Tokom diskusije posebno je naglašen značaj izgradnje poverenja između lokalnih samouprava, nacionalnih institucija i organizacija civilnog društva, kao i potreba da građani dobijaju pravovremene informacije o prijavama koje podnose i merama koje institucije preduzimaju.
Potrebni su jači kapaciteti i dosledna primena zakona
Preporuke istraživanja obuhvataju jačanje kadrovskih i tehničkih kapaciteta inspekcija, zaštitu samostalnosti inspektora, ažuriranje registara i unapređenje razmene podataka između lokalnih i nacionalnih institucija.
Među prioritetima su i kvalitetnije vođenje inspekcijskih postupaka, podrška za merenje emisija, dosledno sprovođenje naloženih mera i utvrđivanje odgovornosti za kršenje propisa.
Poseban značaj pridaje se obaveštavanju građana o postupanju nadležnih organa i jačanju saradnje između institucija i civilnog društva.
Cilj ovih preporuka je da inspekcijski nadzor ne ostane samo na evidentiranju nepravilnosti, već da dovede do konkretnih mera i odgovornosti, kako bi se unapredila zaštita vazduha i zdravlja građana.
Publikacija „Inspekcijski nadzor“ dostupna je na sajtu udruženja Tim 42.





































































Inspekcije su korumpirane kao i sistem!!!!
Tigar Tyres/Michelin Srbija godinama truje radnike i sam grad Pirot koji smrdi na gumu iako u pogoni udaljeni nekih 2km.Uz to je evidentan i broj obolelih od karcinoma pluca.
Moze inspekcija da ima 10000 inspektora..ako su korumoirani i ne postuju zakon..zagadjivaci ce i dalje raditi..nije problem u ljudstvu nego u korupciji i nesposobnosti inspektora.Taj posao se zavrsava za 10 min .