Leskovačku gradsku crkvu DEVET GODINA gradila gradska sirotinja
Saborna crkva Svete Trojice u centru grada predstavlja jedan od najznačajnijih segmenata graditeljskog nasleđa Leskovca, a danas je pod zaštitom države kao spomenik kulture.
Međutim, u vreme kada se gradila, nailazilo se na dosta poteškoća, a najveća prepreka za njen završetak bio je manjak novca. Tadašnja leskovačka javnost apelovala je na bogate privrednike iz grada na Veternici da daju novčani prilog i tako potpomognu izgradnju hrama. Od osvešćenja kamena temeljca do otvaranje hrama prošlo je čak devet godina.
Leskovački glasnik je oštro kritikovao u maju 1923. godine priložnike, a tekst vam prenosimo u celosti:
Pričalo se i pre kako Leskovac ima najbolje fabrike u Srbiji, a najgoru crkvu. Sad će opet da se priča kako je Leskovac počeo da zida novu ucrkvu, pa napustio da stoji započeta i da propada. I taj temelj ne bi se otpočeo još da nisu nekada ostavili pobožni ljudi njive I dućane, te se to upotrebilo na to. Po današnjim priložnicima ni to se ne bi imalo.
Ali započeti posao treba nastaviti. Čime? Kad baš najveće gazde još ne daju svoj prilog. Iako im je toliko puta pisano i traženo. I najsiromašniji ljudi su ispunili svoju dužnost i dali koliko je ko mogao. Ali velike gazde lakše će se odvojiti od duše nego li od para. Žale se na novčanu krizu. Šta će reći sirotinja na to? Zar ta kriza ne pogađa i nju, pa je i ona dala prilog prema svom stanju. Krize je uvek bilo i biće, a neće biti ljudi.
U četvrtak je odbor za podizanje crkve učinio poslednji pokušaj, zvao je te gazde da se dogovori sa njima šta će da se radi sa crkvom dalje. I znate koliko je došlo njih: pet – šest! Šta onda ima odbor da radi kod ovakvog stanja stvari? Da li oni misle da je taj odbor uzet pod ajluk pa da svakog dana ide i moljaka i bira momenta kad gazde nisu ljute ili će da objavi celom građanstvu da napušta započeti rad, pošto su iscrpljena sva sredstva za traženje novca.
S toga se odbor ovim i poslednji put obraća svim građanima koji nisu dali prilog da odmah donesu, kako bi se crkva nastavila zidati, jer će započeti temelj i spremljena cigla propasti ako se ovako ostavi za zimu.
Od sviju velikih gazda, koji bi u stanju bili sami da podignu crkvu, svega su dali velike priloge po 10-20.000 dinara, njih trojica: Kukar, Vasilije Milenković i Lazar Jovanović. Novčani zavodi još ništa nisu dali.
Crkvu je projektovao Vasilij Mihailovič Andosov, arhitekta. Inicijativa za podizanje hrama pokrenuta je na Vidovdan 1919. Radovi na izgradnji, po nacrtima Andosova, započeti su u septembru 1922, osvećenje temelja izvršeno je 15. oktobra 1922. Hram je završen 1931. i njegovom svečanom osvećenju prisustvovao je kralj Jugoslavije Aleksandar I Karađorđević. Hram je živopisao Andrej Bicenko.
Pratite REШETKU na Facebook, Instagram, X (Twitter) i TikTok mreži. Budite uvek u toku!
