Vredni domaćini poranili po badnjak, na ulici se prodaje za 150 dinara

I dok se veliki broj domaćina jutros uputio put šume kako bi  pred kuću deoneo Banjak, ovaj simbol Badnjeg dana i Božića zauzeo je pijačne tezge, delove ulica, a prodaje se i u prodavnicama.

.

Cene su šarolike, zavise od veličine i „sadržaja arnažmana“ i kreću se od 150 do 350 dinara.

Cena božićne pšenice kod uličnih prodavaca, takođe zavisi od veličine saksije, kreće se od 50, 100 ili 150 dinara.

Prodavci iza imrpovizovanih tezgi se ne žale, prodaja, kažu, ide dobro.

A, verovali ili ne, ove godine badnjake možete kupiti i u bolje snabdevenijim trgovinama, po identičnoj ceni onoj na ulici.

Vredni domaćini iz leskovačkog kraja i ove su godine sa svojim muškim potomcima poranili po badnjak u šumarke i pri tom ispoštovali tradicionalni ritual na Badnje jutro.

OBIČAJI

Seča badnjaka rano ujutru, paljenje badnjaka u večernjim satima, spremanje i lomljenje česnice, neki su od karakterističnih običaja za Badnji dan u većem delu Srbije. Iako su se se običaji vremenom menjali, suština poslednjeg dana posta, Badnjeg dana, je zadržana i ona je u dočekivanju najradosnijeg hrišćanskog praznika – Božića.

Za badnjak se obično bira hrastovo drvo, koje je u srpskom narodu sveto drvo, a po njega odlazi domaćin kuće. Stablo se seče sa tri udaraca sekirom tako da padne ka istoku, a mlado drvo hrasta se uveče unosi u kuću.

Kako je Badnji dan poslednji dan posta, takva treba da bude i trpeza, a jedan od običaja je i spremanje česnice u koju se ubacuje parica i koja se lomi pre same večere, u nekim krajevima za Badnje veče, a negde za Božić.

Prema narodnom verovanju, onog ko pronađe novčić pratiće sreća preko cele godine.

Ovo veče bi trebalo provesti u krugu porodice, a porodična trpeza koja simboliše vitlajemsku pećinu – mesto rođenja Isusa Hrista, bi trebalo da bude posna i raznolika.

Prema verovanju, nakon večere ništa se ne podiže sa stola, jer u noći pre Božića dolaze naši preci da se posluže.

Sam badnjak predstavlja i radost rođenja. Hrastovo drvo koje se bira za badnjak, je u našem narodu sveto drvo jer se veruje da ima moć pošto mu lišće ne opada tokom cele godine.

Badnjak preko dana stoji ispred kuće, a unosi se uveče i domaćin ga stavlja uz ognjište, gde se kasnije pali.

Pratite REШETKU na Facebook, Instagram, X (Twitter) i TikTok mreži. Budite uvek u toku!

Pretplati se
Obavesti o

Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi, kao i netoleranciju svake vrste neće biti objavljeni. Prilikom pisanja komentara vodite računa o pravopisnim i gramatičkim pravilima. Nije dozvoljeno pisanje komentara isključivo velikim slovima niti promovisanje drugih sajtova putem linkova. Komentare i sugestije u vezi sa uređivačkom politikom ne objavljujemo, kao ni komentare koji sadrže optužbe protiv drugih osoba. Objavljeni komentari predstavljaju privatno mišljenje autora komentara, odnosno nisu stavovi redakcije Rešetka portala.
Za više informacija pogledajte Pravila korišćenja.

0 Komentara
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare