Odbor za spoljnu politiku Predstavničkog doma Kongresa Sjedinjenih Američkih Država izglasao je predlog zakona kojim se nalaže državnom sekretaru SAD da pripremi izveštaj o položaju manjina u Srbiji, sa posebnim fokusom na stanje u Preševskoj dolini. Dokument se može nazivati i „Zakonom o proceni diskriminacije u Preševskoj dolini“.
Predlog zakona, čiji je autor republikanski kongresmen Kit Self, usvojen je većinom glasova – 43 člana odbora glasala su „za“, dok su tri bila „protiv“, piše Insajder.
U obrazloženju koje je Self objavio još u decembru prošle godine, kada je zakon i predložen, navodi se da je kongresmen „veoma zabrinut zbog postupanja prema etničkim manjinama u Srbiji“, a posebno zbog, kako se navodi, „široko prijavljivane pasivizacije adresa Albanaca u Preševskoj dolini“.
„Sjedinjene Američke Države moraju pozvati Srbiju na odgovornost kako bi etničkim Albancima obezbedila prava i mogućnosti koje zahteva za srpsku manjinu na Kosovu“, naveo je Self.
Kao jedan od izvora zabrinutosti, Self se pozvao i na izveštaje Evropske komisije, u kojima se konstatuje da pripadnici albanske nacionalne manjine u Srbiji i dalje izražavaju nezadovoljstvo načinom na koji policija proverava prebivališta na jugu zemlje, što je dovelo do tzv. „pasivizacije“ pojedinih adresa.
Šta predviđa predlog zakona
Predlog zakona obavezuje državnog sekretara SAD da, u roku od 180 dana od stupanja akta na snagu, pripremi i dostavi izveštaj Odboru za spoljne poslove Predstavničkog doma i Odboru za spoljne odnose Senata.
U dokumentu je navedeno 13 tačaka koje bi izveštaj trebalo da obuhvati. Među njima su pitanja deaktivacije prebivališta Albanaca u Preševskoj dolini, ali i navodi o mogućem zanemarivanju proporcionalne zastupljenosti Albanaca u državnim i drugim javnim institucijama.
Izveštaj bi trebalo da se bavi i time da li Srbija:
-
odbija ili otežava priznavanje diploma i akademskih zvanja stečenih na Kosovu,
-
ograničava upotrebu albanskog jezika u institucijama i zvaničnim dokumentima,
-
sprečava obezbeđivanje udžbenika na albanskom jeziku,
-
dodeljuje nedovoljna budžetska sredstva opštinama sa većinskim albanskim stanovništvom,
-
ograničava upotrebu nacionalnih simbola,
-
koristi policiju ili druge organe za zastrašivanje lokalnog stanovništva bez pravnog osnova.
Posebno se pominje i potreba da se ispita nivo podrške medijima na albanskom jeziku, kulturnim aktivnostima, kao i pitanje eventualnog uvođenja obaveznog vojnog roka za Albance. Poslednja tačka odnosi se na procenu da li država preduzima mere koje bi mogle da dovedu do namernog pogoršanja životnih uslova Albanaca u Preševskoj dolini.
Reakcije iz Srbije
Narodni poslanik Šaip Kamberi objavio je vest o usvajanju predloga zakona na svom Fejsbuk profilu, zahvalivši se kongresmenu Selfu i navodeći da SAD traže pravnu i političku odgovornost Beograda zbog, kako je ocenio, sistemske diskriminacije Albanaca u Preševskoj dolini.
Sa druge strane, predsednik Koordinacionog tela Vlade Srbije za opštine Preševo, Bujanovac i Medveđu, Aleksandar Martinović, izjavio je za Insajder da nije upoznat sa sadržajem predloga zakona i da o njemu nema bliže informacije.
Janjić: Problem je dugogodišnji i institucionalni
Politički analitičar Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose ocenjuje da predlog zakona predstavlja novi pritisak na Srbiju, ali upozorava da je suštinski problem u neefikasnosti domaćih institucija u Preševskoj dolini.
„Ovo nije nova tema. Srbija još od 2005. godine nije sprovela reformu Koordinacionog tela za jug Srbije, niti je ispunila ranije usvojene platforme“, kaže Janjić.
On podseća da formalno postoji institucionalni okvir za rešavanje problema, ali da on u praksi ne funkcioniše, što dodatno jača argumente lokalnih političkih predstavnika da su Albanci diskriminisani.
Kao primer navodi i posledice bojkota popisa stanovništva, nakon čega su, kako kaže, povučene određene državne institucije, što je imalo negativne posledice i po same građane i po državu.
„Država ne može da kažnjava građane povlačenjem institucija. U ovoj situaciji strada pre svega Srbija, jer se problemi ne rešavaju unutar njenih sistema“, ističe Janjić.
Prema njegovim rečima, zaključci američkog odbora treba da se shvate kao ozbiljna politička opomena, a ne kao nešto što je suprotno Ustavu Srbije ili zakonima o pravima manjina.
„Ovo je poslednji trenutak da se ozbiljno pristupi rešavanju međunacionalnih odnosa. Ako to ne učinimo sami, drugi će nam nametati rešenja“, zaključuje Janjić.


















































































