Dok je letnja turistička sezona u punom jeku, najnoviji podaci Nacionalne asocijacije turističkih agencija (JUTA) pokazuju da građani Srbije i dalje najčešće letuju samo jednom godišnje, dok interesovanje za daleka i egzotična putovanja nije značajno poraslo.
Prema podacima JUTA-e, oko 550.000 do 600.000 građana Srbije već je otputovalo na letovanje, uglavnom u zemlje regiona i Severne Afrike.
Grčka je i ove godine ubedljivo najpopularnija destinacija, a očekuje se da će je posetiti oko milion turista iz Srbije. Pored Grčke, među najtraženijim destinacijama su Turska, Crna Gora, Bugarska, Egipat, Tunis, Španija i Italija, dok se deo putnika odlučuje i za Hrvatsku.
Iako se u javnosti često može čuti da građani imaju mogućnost da letuju više puta godišnje, statistika JUTA-e pokazuje da većina i dalje odlazi na samo jedno letovanje tokom godine.
Kada je reč o egzotičnim destinacijama, one su danas pristupačnije nego ranije zahvaljujući znatno nižim cenama avio-karata. Tako, na primer, let do Zanzibara sada košta između 700 i 800 evra, dok je pre nekoliko godina za istu destinaciju bilo potrebno izdvojiti 2.000 do 2.500 evra.
Penzioneri sve češće koriste povoljne aranžmane u maju i septembru, kada desetodnevni boravak u apartmanima u Grčkoj, sa prevozom, može da se pronađe za oko 150 evra.
Istovremeno, prosečna cena turističkih aranžmana ove godine viša je za oko 10 odsto, dok su pojedine destinacije poskupele i više od 20 procenata.

Kada je reč o Albaniji, ona i dalje ostaje među atraktivnijim destinacijama za turiste iz Srbije, iako su cene smeštaja u odnosu na period pandemije gotovo udvostručene. Razlog je veliko interesovanje turista iz zapadne Evrope, pre svega iz Nemačke, Poljske i Velike Britanije, što je dovelo do rasta cena.
Govoreći o EES sistemu za ulazak u zemlje Evropske unije, Aleksandar Seničić, predsednik JUTA-e navodi da je njegovo uvođenje usporilo prelazak granica, pa su zadržavanja i dalje višesatna, naročito u jeku turističke sezone. Putnicima koji na odmor kreću automobilom savetuje se da dobro isplaniraju put i, ukoliko je moguće, koriste alternativne granične prelaze.
Na aerodromima je situacija nešto povoljnija, ali novi sistem, kako ocenjuju u JUTA-i, za sada nije ubrzao procedure ulaska u zemlje Evropske unije, pre svega zbog organizacionih i tehničkih problema.



































































