Kada Sem Hirst, predavač engleske književnosti na Univerzitetu u Liverpulu, predaje roman Orkanski visovi iz 1847. godine, često primećuje isti obrazac – studenti koji očekuju romansu ostaju zatečeni.
„Dolaze misleći da je to ljubavna priča“, kaže Hirst. „A onda shvate: ovo nije romansa, ovo je porodično nasilje. Ovo je noćna mora.“
Takav ton nije nov. Rani viktorijanski kritičari opisivali su roman kao uznemirujuć i nasilan, a prva poznata filmska adaptacija – danas izgubljeni nemi film iz 1920. – reklamirala se kao „moćna priča mržnje Emili Bronte“. Ipak, savremena publika roman često doživljava kao veliku romansu.
Prelomni trenutak: film iz 1939.
Prema Hirstu, ključna promena u percepciji dogodila se nakon holivudske adaptacije iz 1939. godine, u kojoj su glavne uloge tumačili Lorens Olivije i Merl Oberon.
Ta verzija je izostavila drugu polovinu romana, ublažila nasilje koje čini Hitklif i fokusirala se gotovo isključivo na strastvenu vezu između njega i Keti. Upravo taj model pratila je većina kasnijih adaptacija, uključujući i film rediteljke Emerald Fenel iz 2026. godine, sa Margo Robi i Džejkob Elordi u glavnim ulogama.
Novi film roman naziva „najvećom ljubavnom pričom svih vremena“, a premijerno je prikazan tokom vikenda Dana zaljubljenih, uz rasprodate projekcije i podeljene kritike – publika je oduševljena, dok su kritičari znatno rezervisaniji, piše Time.
Šta se gubi izostavljanjem druge polovine romana?
Problem, prema književnim stručnjacima, nije u kreativnoj slobodi, već u činjenici da se izbacivanjem druge generacije likova brišu ključne teme romana.
Radnja romana smeštena je između 1771. i 1802. godine i predstavlja višegeneracijsku priču o ciklusima zlostavljanja i osvete. Keti umire sa 18 godina, na polovini knjige, a ostatak romana prati Hitklifovu brutalnu osvetu, tokom koje zlostavlja gotovo sve oko sebe – uključujući sopstvenog sina, Hindlijevog sina Heretona i Ketinu ćerku.
„Bez te druge generacije gubi se osećaj ciklusa nasilja“, ističu stručnjaci iz Muzeja Parohijskog doma Bronteovih.
Mračni Hitklif
Filmske verzije često ublažavaju Hitklifovu surovost. U romanu, nakon što ga je u detinjstvu zlostavljao Hindli, Hitklif kasnije preuzima imanje i primorava Hindlijevog sina da služi kao sluga u kući koja mu po pravu pripada.
Njegova ogorčenost zbog toga što se Keti udaje za Edgara Lintona prerasta u osvetu. Hitklif navodi Edgarovu sestru Izabelu da se uda za njega, a potom postaje nasilan – ubija njenog psa i drži je zatočenu. Njihovog sina koristi kao sredstvo manipulacije, dok Ketinu ćerku otima i primorava na brak kako bi preuzeo potpunu kontrolu nad imanjem.
„Ne možete to nazvati ljubavnom pričom ako pošteno prikažete taj deo radnje“, smatraju književni analitičari. „Njegova ljubav izgleda kao zastrašujuća, toksična noćna mora.“
Romansa za Dan zaljubljenih
Uprkos tome, nova adaptacija odlučila je da se fokusira na emocionalni naboj prve polovine romana. Film ne prikazuje sudbine druge generacije, menja pojedine biografske detalje likova i donosi vizuelni pristup koji nije strogo istorijski veran.
Rediteljka Fenel izjavila je da je želela da napravi film koji će probuditi snažnu emocionalnu reakciju, opisujući roman kao „iskonski, snažan i seksualan“.
Ipak, ostaje pitanje: da li je moguće svesti Emili Bronte na ljubavnu priču, a zanemariti mračne teme nasilja, osvete i destrukcije koje čine srž njenog jedinog romana?
Možda dobijete odgovor i raqzrešite dilemu ukoliko pogledate novu verziju sa Margo Robi i Džejkobom Elrodijem koja je na repertoaru bioskopa Leskovačkog kulturnog centra do 25. februara.
















































































