Vršiteljka dužnosti predsednice Kosova Aljbuljena Hadžiju ocenila je da zaključna zapažanja Komiteta Ujedinjenih nacija za eliminaciju rasne diskriminacije (CERD) potvrđuju zabrinutosti koje godinama iznose Albanci u Preševu, Bujanovcu i Medveđi, kao i institucije u Prištini.
Kako prenosi KoSSev, Hadžiju je navela da je Skupština Kosova još 24. aprila 2026. godine usvojila rezoluciju o unapređenju institucionalne brige prema Albancima u Preševu, Bujanovcu i Medveđi, ocenjujući da je to pitanje tretirano kao „državna odgovornost“.
Prema njenim rečima, nakon objavljivanja nalaza CERD-a, ta odgovornost sada ima i, kako je rekla, „jasnu međunarodnu adresu“.
Hadžiju je posebno ukazala na problem „pasivizacije adresa“, ocenivši da takva praksa predstavlja diskriminaciju i ugrožavanje pravnog statusa građana, jer im se na taj način, kako tvrdi, uskraćuju dokumenta, javne usluge i pravna sigurnost.
Ona je pozvala međunarodne partnere, uključujući Ujedinjene nacije, Evropsku uniju, OEBS i Savet Evrope, da pitanje položaja Albanaca u Preševu, Bujanovcu i Medveđi tretiraju kao prioritet i da od Srbije zatraže punu primenu preporuka CERD-a.
„Prava Albanaca u Preševu, Bujanovcu i Medveđi ne smeju ostati na marginama izveštaja“, poručila je Hadžiju, dodajući da ovo pitanje treba da bude deo političkog dijaloga, međunarodnog nadzora i procesa procene vladavine prava i odnosa prema manjinama.
Na sajtu CERD-a 4. maja objavljen je izveštaj koji se, pored Srbije, odnosi i na stanje u Burkini Faso, Kubi, Kipru, Sloveniji i Uzbekistanu.











































































