Prema nekim preliminarnim rezultatima i prema podacija Agencije za privredne registre u Srbiji je registrovano oko 38.200 Udruženja gradjana, a od toga broja na neprofitne Nevladine organizacije pripada oko 29.900, dok su ostatak razna udruženja, savezi, predstavništva, kancelarije, profitne Nevladine organizacije i tu je zaposleno oko 7.800 ljudi.
Delatnost Nevladinih organizacija podrazumeva navodnu pomoć razvoju demokratije i usko je povezan sa razvojem civilnog gradjanskog društva koje populariše iste za pritisak u zajednici za otvoreniju i savremeniju formu delovanja protiv sporo promenljivog državnog sistema. Javna je tajna o uticaju stranih zemalja na dogadjaje u Srbiji preko Nevladinih organizacija (u daljem tekstu NVO). Put kompletnog novca koji se sliva u fondove NVO teško je utvrditi, za šta je namenjen i da li se možda koristi kao krajnji cilj za rušenje vlasti? Donacije koje dolaze iz inostranstva kriju se kroz papire iza raznih projekata od ekologije, preko edukacije gradjana, edukacije preduzetnika, rodne ravnopravnosti, popularizacija gej populacije, pa sve do socijale. Kada se u papirima sve “skocka” u pogledu pristiglog novca, pokrenutih projekata i ostvarenih troškova uvek se izburgija neki kanal kroz koji pristigne devizni priliv uprkos tome što su predvidjene kazne za one koji na taj način posluju. Ustavni sud je u više navrata pokušavao da zabrani rad nekih NVO ali uvek je kuburio sa činjenicama.
Konkretno prema nekim podacima u 2024. godini u fondove NVO slilo se preko 92 miliona evra što je prema mom subjektivnom mišljenju dovoljno da se u 10 gradova otvori po jedna velika fabrika koja bi upošljavala po oko 500 radnika pa ako je i volja donatora iz inostranstva bila da pomognu razvoj demokratije najbolje bi pomogli na taj način jer bi se stvorila neka vrsta socijalnog mira.
Prihodi svih udruženja medju kojima su i NVO prošle godine iznosili su oko 48 milijarde, dobitak iz finansiranja oko 1 milijardu dinara dok su donacije i subvencije iz inostranstva iznosili preko 35 milijarde dinara. Znači iz domaćih subvencija u NVO sektor slilo se na osnovu raznih donacija, subvencija, dotacija, projekata oko 13 milijarde dinara.
Podaci su prikupljani iz raznih izvora i normalno je da će u izvesnoj meri biti varijabilni ali ako se uzme u obzir 2023. godina za koju su isplivali podaci dolazi do odstupanja u plusu za nekih 20%.
Zakon o NVO nalaže članom 37 da organizacija koja je u toku kalendarske godine ostvarila prihod veći od 1.170.000 dinara dužna da preda godišnji finansijski izveštaj i da ga objavi na svojoj internet stranici. Znači NVO su dužne da vode poslovne knjige i sastavljaju finansijske izveštaje i da ih sa stanjem na dan 31. decembra na osnovu Zakona o reviziji i računovodstvu predaju do 31. marta tekuće godine kod APR uz bilans stanja, bilans uspeha i statistički izveštaj kao i poreski bilans kod Poreske uprave najkasnije do 15. aprila.
Mnoge od njih ne poštuju gore navedene Zakone i već godinama ne predaju niti bilanse stanja, bilanse uspeha, statističke izveštaje i poreske bilanse. Kada ovakav prekršaj načine preduzetnici obavezno bivaju kažnjeni a naravno i privredna društva koja se odmah stavljaju u prinudnu likidaciju.
Zašto isti aršini ne važe i za NVO sektor pitanje je za nadležne?
Konkretno na teritoriji grada Leskovca posluje po nekim prikupljenim izveštajima koji su dosta oprečni minimum oko 650 Udruženja gradjana od kojih na NVO otpada preko 350. E sad neke NVO su tu samo na papiru, možda ne deluju ali je činjenica da su još uvek registrovane kod APR.
NVO koje su trenutno u trendu i najeksponiranije u našem gradu uvidom u registar APR ne predaju finansijske izveštaje iako imaju obavezu jer prelaze limit od 1.170.000 dinara.
Uglavnom kroz NVO našeg grada gravitiraju isti ljudi ali vrlo često pod patronatom druge NVO i ti isti ljudi nikada nisu predali finansijski izveštaj bilo za koju NVO da su izvršavali zadatke iako su prelazili limit od gore pomenutih 1.170.000 dinara odnosno 10.000 evra.
Svaki preduzetnik, privredno društvo ili udruženje gradjana može da iskaže dobitak ili gubitak.
Postoji NVO u gradu koja “posluje” 30 godina i interesantno je da je uvek predala finansijski izveštaj i da svih 30 godina posluje sa gubitkom. Konkretno minule 2024. godine ova NVO je poslovala sa 314 hiljada dinara gubitka pre oporezivanja.
Da li nam je sve to trebalo i zašto smo dozvolili da pojedinci pod patronatom razvoja civilnog društva raspolažu novcem i da li se uopšte zna kojim tokovima se taj novac kreće i koji je krajnji cilj?
Dok se ti Rate mlatiš sa pisanje jedan od onih kojim se baviš u tekstu Uskrs provodi u Las Vegas. Stvarno bog te mazo nigde ne radi a pun ko brod sa lovu.
I sa fakultetom i kupljenom diplomom i kuso i repato polupismeno ima spreman kofer da odleti, odjezdi, preplovi, zaroni, u svet na egzoticne destinacije. Bolje od finansijskog izvrstaja o efektima rada informaciju pruzaju njihovi mnogobrojni prepuni pasosa i sa svim i sa jednim padezom. Obisli planetu preko turisticke NVO organizacije.
Ne postoje „profitne Nevladine organizacije“. Svi oni su banditi, ali ti ne razumeš, ne razumeš materiju i da to nisu fabrike koje ostvaruju profit i da moraju da plaćaju porez.