Tik pred istek ultimatuma američkog predsednika Donalda Trampa, postignut je dogovor o privremenom smirivanju sukoba, čime je izbegnuta neposredna eskalacija šireg konflikta.
Sjedinjene Američke Države i Iran postigli su sporazum o dvonedeljnom primirju, koje podrazumeva i otvaranje Ormuskog moreuza, jedne od najvažnijih svetskih pomorskih ruta za transport nafte i tečnog prirodnog gasa.
Vest o dogovoru donela je kratkotrajno olakšanje na globalnom nivou, pa su cene nafte počele da padaju, nakon višednevnog rasta izazvanog tenzijama.
Podsetimo, Tramp je samo dan ranije upozorio da će „cela civilizacija biti uništena“ ukoliko Iran ne prihvati ultimatum do 8. aprila u dva sata ujutru po srednjeevropskom vremenu, što je dodatno uznemirilo međunarodnu javnost.
Kako se rok približavao, svet je sa velikom zebnjom iščekivao ishod, strahujući od mogućeg širenja sukoba.
Preokret je usledio manje od dva sata pre isteka ultimatuma, kada je pakistanski premijer Šehbaz Šarif, koji je učestvovao u posredovanju, saopštio da je primirje stupilo na snagu odmah.
Ipak, jedinstvo oko sporazuma nije potpuno. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da se primirje ne odnosi na Liban, čime je otvoreno pitanje njegove pune primene na terenu.
Uprkos dogovoru, odmah nakon objave primirja prijavljeni su novi napadi u više zemalja Persijskog zaliva, što ukazuje na krhku bezbednosnu situaciju.
Sporazum je postignut u trenutku kada se američka administracija suočavala sa snažnim političkim pritiscima, kako unutar zemlje, tako i iz međunarodne zajednice, da pronađe izlaz iz krize izazvane oštrom retorikom i ultimatumom prema Iranu.
Prema podacima Ujedinjenih nacija, od početka sukoba 28. februara do 30. marta u Iranu je poginulo više od 2.100 civila, što dodatno naglašava razmere humanitarnih posledica.













































































