Skoro sve opštine na jugu Srbije prekršile zakon jer nisu organizovale javne rasprave o budžetu, iako im je to bila obaveza

Javne rasprave o planiranju budžeta za narednu godinu su obaveze gradova i opština, a mnoge opštine na jugu Srbije ih uopšte nisu organizovale poput Bujanovca, Surdulice, Lebana i Bojnika, dok u Medveđi nije održana iako je bilo poziva.

.

Javne rasprave održane su i Nišu, Vlasotincu i u Vranju, ali tamo je bilo svega sedama do osam građana.

“Imamo informacije da javna rasprava nije održana ni u Vladičinom Hanu. Očigledno da je samo grad Leskovca održao javnu raspravu po nekim kvalitetnijim standardima, mada mi kao udruženje nismo zadovoljni kompletnom procedurom”, kaže za Rešetku Bratislav Stamenković iz “Udruženja ja se pitam” iz Leskovca koje je pripremilo priručnik za organizovanje javnih rasprava sa svim primerima na koji način bi trebalo da se sprovedu.

Kako dodaje, opštine koje nisu organizovale javne rasprave, moraće da budu kažnjene.

“Čini mi se da gradovi i opštine ne poštuju zakon ove države koji ih je obavezao da to odrade. Konsultovaćemo se sa nekim pravnim licima da vidimo na koji način možemo da prijavimo opštine i gradove koji nisu sproveli zakonom obaveznu procedure, pa da vidimo i koje konsekvence bi oni mogli da snose”, ističe Stamenković.

U Udruženju “Tim 42” iz Leskovca su mišljenja da za javne rasprave nisu zaionteresovani ne samo oni koji su u obavezi da ih sprovedu već ni sami građani jer, kako tvrde, nisu dovoljno motivisani da učestvuju u njima.

“Prema Izveštaju o sprovedenom procesu javne rasprave o nacrtu odluke o budžetu grada Leskovca za 2023. godinu, u procesu javne rasprave učestvovalo je ukupno 85 građana. Sama ova činjenica u odnosu na broj stanovnika Leskovca pokazuje nizak nivo participacije građana, a s obzirom na to na koji način je sproveden i vođen sam postupak, kao i obaveštavani građani, upitno je da li je ovo stvaran broj predloga ili je on višestruko manji”, kaže Ana Pecarski iz “Tima 42.

Recimo, proces javne rasprave o nacrtu odluke o leskovačkom budžetu sproveden je u periodu od 8. do 27. Oktobra, ali iako se na sajtu grada navodi da je proces bio participativan i da su građani mogli da upitnik popune na 9 lokacija i sajtu grada, ova informacija nije bila dostupna građanima tokom trajanja rasprave, navodi ona.

“Takođe, sam formular na sajtu nije kreiran korišćenjem digitalnih alata, već je bio postavljen vord dokument koji su građani mogli da sačuvaju na računar, popune, odštampaju i predaju na pisarnici, što je onima sa nižim nivoom digitalne pismenosti dodatno otežalo proces. U izveštaju se takođe navodi da od 85 predloga građana, razmatrano je 67. Dodatno, od svih građana koji su predali predlog za budžet, samo sedmoro njih je obrazložilo svoj predlog tokom javne rasprave. Ovako malom broju dodatno doprinosi činjenica da lokalna samouprava organizuje službenike javnih uprava, direktore javnih preduzeća i članove Gradskog veća da prisustvuju javnoj raspravi da bi napunili salu, a bez uloženih napora da ovu priliku zaista iskoriste građani i građanke i upute svoj predlog”, objašnjava Pecarski.

Ona ističe da nema dodatnih napora da se građani motivišu da upute predlog za budžet, kao ni da se predlog budžeta učini razumljivim onim građanima koji nisu dovoljno informisani, kako bi mogli da iskoriste svoje pravo i upute predlog.

“U Vlasotincu je načelno održana tronedeljna javna rasprava o procesu budžeta. Lokalna sampuprava je izradila vodič kroz budžet, izveštava i o organizovanim konsultacijama sa građanima i predstavnicima organizacija civilnog društva. Međutim, samo desetak predloga je stiglo tokom trajanja konsultativnog procesa. Za javnu raspravu prijavilo se dvoje građana, koji se nisu pojavili na događaju. I u ovom slučaju predstavnici lokalne samouprave i zaposleni u javnim preduzećima su napunili salu tokom javnog događaja. Ovakva praksa demotiviše građane da obrazlože svoj predlog, jer se šalje poruka kako događaj nije namenjen njima”, zaključuje Pecarski.

Klasičan primer da opštine ni na koji način ne uključuju građane u proces donošenja godišnjeg budžeta je možda Bojnik u kojem je, prema zvaničnom sajtu opštine, poslednja javna rasprava o budžetu organizovana 30.01.2020. godine, i to samo za sredstva od poreskih prihoda.

Pratite REШETKU na Facebook, Instagram, X (Twitter) i TikTok mreži. Budite uvek u toku!

Pretplati se
Obavesti o

Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi, kao i netoleranciju svake vrste neće biti objavljeni. Prilikom pisanja komentara vodite računa o pravopisnim i gramatičkim pravilima. Nije dozvoljeno pisanje komentara isključivo velikim slovima niti promovisanje drugih sajtova putem linkova. Komentare i sugestije u vezi sa uređivačkom politikom ne objavljujemo, kao ni komentare koji sadrže optužbe protiv drugih osoba. Objavljeni komentari predstavljaju privatno mišljenje autora komentara, odnosno nisu stavovi redakcije Rešetka portala.
Za više informacija pogledajte Pravila korišćenja.

2 Komentara
Najstarije
Najnovije Najviše glasova
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare

Baš me zanima mišljenje Bratislava Stamenkovića o javnoj raspravi za Plan razvoja grada Leskovca od 2021-2027 ili 2023-2029? Koji je važeći dokument od ta dva i zašto se gospodin Stamenković nije oglašavao tim povodom?

Jaka vajda i od njegovih par prethodnih izjašnjavanja. Služi samo kao pokriće Mesku, da ima barem neko ko će ga „argumentovano“ malo „iskritikovati“. Zar ne vidite tu Meskovu radost i kako ne krije odusevljenje sto mu ovaj pomaže. „Iskritikuje“ ga sat-dva, njegov „stariji brat Žika“ i nikom ništa.