Tačno u 19.53 časa, 24. marta 1999. godine, počelo je bombardovanje tadašnje Savezne Republike Jugoslavije, kada je na prokupački garnizon „Ratko Pavlović Ćićko“ pala prva bomba. Tom prilikom poginuo je vojnik Boban Nedeljković, koji se smatra prvom žrtvom NATO agresije, dok je još pet vojnika ranjeno.
Kako svedoče podaci, na kasarnu su bačene tri krstareće rakete tipa „tomahavk“, a meta su bili centri veza Vojske Jugoslavije. Iste večeri pogođeni su i brojni drugi vojni ciljevi – u Prištini, zatim u Kuršumliji gde je u napadu na podzemni bunker poginulo 11 vojnika, kao i u Podgorici i Beogradu (Batajnica).
Ta noć ostala je upamćena kao šok i suočavanje sa razaranjem koje je za mnoge bilo nezamislivo.
Prema zvaničnim podacima, najmlađa žrtva NATO bombardovanja u Toplici bila je jedanaestomesečna beba Bojana Tošović iz sela Merdare kod Kuršumlije, koja je stradala 11. aprila 1999. godine, uoči Vaskrsa.
Darko Žarić, predsednik Gradskog odbora SUBNOR-a Prokuplja i Topličkog okruga, navodi da je tokom 78 dana bombardovanja samo područje Kuršumlije bilo gađano 33 dana u 72 naleta NATO avijacije, pri čemu su bačene 432 bombe, sedam krstarećih raketa, pet kontejnera kasetnih bombi i deset napalm bombi na 21 lokaciji.
Razaranja su zabeležena i u drugim opštinama Topličkog okruga. U Žitorađi uništeni su železnički i betonski most, dok su u Blacu bombe padale u više sela. Na području Prokuplje gađani su vojni objekti, magacini i infrastrukturni sistemi, uključujući i antenski stub na Jastrepcu, kao i brojna sela u okolini.
Prema dostupnim podacima, u sukobima od 1998. do 2000. godine, uključujući i bombardovanje 1999, iz Toplice je stradalo ukupno 84 vojnika, policajaca i civila.
U znak sećanja na žrtve, u malom parku u centru Prokuplja svake godine se polažu venci i odaje pošta stradalima, čime se čuva uspomena na jedan od najtežih perioda u novijoj istoriji ovog kraja.
B.Roganović











































































