O referendumu i značaju ustavnih promena za koje bi trebalo da glasamo

U linkovanom prilogu se nalazi tekst ustavnih promena o kojima će se odlučivati na referendumu 16.01.2022. godine sa detaljnim obrazloženjem razloga za promenu važaćeg Ustava.

Smatram da bi svi trebalo da znaju koja je sadržina amandmana o kojima odlučuju sa DA ili NE, a ne da to rade samo na osnovu poziva političkih lidera i drugih lica od javnog uticaja bez ikakvog razumevanja posledica i sadržine onoga o čemu se odlučuje.

Ne gledam TV i ne čitam puno dnevnu štampu poput „Kurira“ „Informera“ „Pinka“-a ali je moj utisak da građani malo razumeju i da nije dovoljno dobro objašnjeno (ne ulazeći namerno ili nenamerno) o čemu će se odlučivati na referendumu, odnosno šta se to menja ustavnim amadmanima.

Nisam siguran ni koliko je objašnjeno šta je referendum, kada je on obavezan i koje su posledice usvajanja ili neusvajanja ustavnih promena. Ovim referendumom odlučuje se o promeni Ustava u delu „Uređenja vlasti“ te je po osnovu važećeg Ustava iz 2006. za takve promene neophodno je odlučivanje na referendumu građana. Ovo su retke situacije gde se bez volje naroda ne mogu menjati pozitivni propisi i to oni od najvećeg značaja, te smatram da mi kao narod referendum treba ozbiljno da shvatimo, kao i da dobro razumemo materiju i sadržinu onoga o čemu odlučujemo.

Po mom mišljenju namera ovih promena je da se smanji uticaj (u čl. 4 reč kontrola zamenjena je rečju proveravanje) izvršne, a pre svega zakonodavne vlasti na sudsku vlast te su mnoga ovlašćenja (vezana za izbor organa i nosioca sudske vlasti) sa narodne skupštine preneta na Visoki savet sudstva i Visoki savet tužilaca (biv. Državno veće tužilaca). Ovo su promene koje nam verovatno nameće EU jer se nalazimo (već 20 i više godina) u procesu priključenja a kako bi se obezbedila, što je to više moguće, NEZAVISNA i SAMOSTALNA sudska vlast, koja je osnovni uslov za postojanje VLADAVINE PRAVA i PRAVNE DRŽAVE. Verujem da je većini jasno koliko sudstvo i same sudije trpe pritiske od izvršne i zakonodavne vlasti.

U daljem tekstu pokušaću sažeto i razumljivo neukom licu da objasnim na šta se odnose promene.

Najznačajnije promene odnose se na izbor sudija i javnih tužilaca. Po važećem tekstu Ustava (čl.147) sudije koje prvi put stupaju na funkciju bira Narodna skupština na predlog Visokog saveta sudstva i to na period od 3 godine. Nakon 3 godine na stalnu sudijsku funkciju sudije bira Visoki savet sudstva. Izmenama o kojima se odlučuje sudije odmah na stalnu funckiju bira Visoki savet sudstva. Moje je mišljenje da je dobro što se sudije odmah biraju na trajno obavljanje funkcije (to je i u skladu sa načelima sudske vlasti i polažajem sudije) jer se ukida „probni rad“ za vreme koga postoji bojazan da sudije trpe dodatne uticaje i pritiske (pa i manipulacije) do stalnog izbora na funkciju.

Verujem da mnogi od vas ne znaju ni šta je Visoki savet sudstva (dalje: VSS), a ni koja su mu ovlašćenja te ću ovde prekopirati tekst amandmana koji se odnosi na sastav VSS, a kako biste bolje razumeli koja lica će nam birati i razrešavati sudije:

“ Sastav Visokog saveta sudstva

Član 151.

Visoki savet sudstva čini 11 članova: šest sudija koje biraju sudije,

četiri istaknuta pravnika koje bira Narodna skupština i predsednik

Vrhovnog suda.

Izbor članova Visokog saveta sudstva iz reda sudija uređuje se

zakonom.

Prilikom izbora sudija u Visoki savet sudstva vodi se računa o

najširoj predstavljenosti sudija.

Narodna skupština bira članove Visokog saveta sudstva među

istaknutim pravnicima sa najmanje deset godina iskustva u pravnoj struci, od osam kandidata koje predloži nadležni odbor Narodne skupštine, posle javnog konkursa, glasovima dve trećine svih narodnih poslanika, u skladu sa zakonom.

Ako Narodna skupština ne izabere sva četiri člana u roku određenom zakonom, preostale članove posle isteka zakonom određenog roka između svih kandidata koji ispunjavaju uslove za izbor bira komisija koju čine predsednik Narodne skupštine, predsednik Ustavnog suda, predsednik Vrhovnog suda,

Vrhovni javni tužilac i Zaštitnik građana, većinom glasova.

Predsednici sudova ne mogu biti birani u Visoki savet sudstva.

Član Visokog saveta sudstva kojeg je izabrala Narodna skupština mora biti dostojan te funkcije.

Član Visokog saveta sudstva kojeg je izabrala Narodna skupština ne može biti član političke stranke.

Ostali uslovi za izbor i nespojivost sa funkcijom člana Visokog

saveta sudstva kojeg bira Narodna skupština uređuju se zakonom.“

Po važećem Ustavu Visoki savet sudstva ima 11 članova. U sastav Visokog saveta sudstva ulaze predsednik Vrhovnog kasacionog suda, ministar nadležan za pravosuđe i predsednik nadležnog odbora Narodne skupštine, kao članovi po položaju i osam izbornih članova koje bira Narodna skupština, u skladu sa zakonom. Izborne članove čine šest sudija sa stalnom sudijskom funkcijom, od kojih je jedan sa teritorije autonomnih pokrajina, i dva ugledna i istaknuta pravnika sa najmanje 15 godina iskustva u struci, od kojih je jedan advokat, a drugi profesor pravnog  fakulteta.

Kao što vidimo od članova po polažaju u amandmanima imamo samo predsednika Vrhovnog kasacionog suda (koga i dalje bira Narodna skupština), a nemamo ministra nadležnog za pravosuđe i predsednika nadležnog odbora Narodne skupštine. I ove odredbe utiču na depolitizaciju VSS, što je pozitivna stvar, ali smatram (možda sam i pristrasan jer sam advokat ali se trudim da ne budem) da eliminsanje advokata i profesora pravnog fakulteta (kao vrlo bitnih činioca u stvaranju pravne države) iz ovog organa predstavlja korak nazad u ostvarivanju cilja.

Pored ovog, amandmanima se menjaju i uređuju i druge odredbe, ali se one svode na usklađivanje ovih prethodno pomenutih najznačajnijih izmena. Iz tog razloga sam i prilepio celokupan tekst izmena sa obrazloženjem.

Vrlo je slično izmenjen i položaj Zamenika javnog tužioca.

Moje je mišljenje da ove ustavne promene nisu loše i da se prožima tendencija ostvarenja veće nezavisnosti sudija i tužilaca, ali kako u praksi vidimo da o mnogim stvarima odlučuje jedan čovek ili nekolicina njih (bez ozbira na tekst Ustava ili zakona) pitanje je kakve će to posledice izazvati i da li će biti boljitka. Naravno, pre svega, o tome 16.01.2022. godine o tome odlučuju građani Republike Srbije jer je to preduslov da li će se nešto menjati ili ne.

Nadam se da sam bar nekome pomogao da bolje razume o čemu će se glasati na referendumu i kakve su to promene u pitanju.

Voleo bih i da druge kolege izraze svoje mišljenje i pravne, a ne političke stavove, vezane za ustavne promene o kojima se odlučuje na referendumu.

Pratite REШETKU na Facebook, Instagram, X (Twitter) i TikTok mreži. Budite uvek u toku!

Pretplati se
Obavesti o

Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi, kao i netoleranciju svake vrste neće biti objavljeni. Prilikom pisanja komentara vodite računa o pravopisnim i gramatičkim pravilima. Nije dozvoljeno pisanje komentara isključivo velikim slovima niti promovisanje drugih sajtova putem linkova. Komentare i sugestije u vezi sa uređivačkom politikom ne objavljujemo, kao ni komentare koji sadrže optužbe protiv drugih osoba. Objavljeni komentari predstavljaju privatno mišljenje autora komentara, odnosno nisu stavovi redakcije Rešetka portala.
Za više informacija pogledajte Pravila korišćenja.

0 Komentara
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare