Povodom Dana primirja u Prvom svetskom ratu, 11. novembra, delegacija opštine Vlasotince, predvođena predsednikom Bratislavom Petrovićem, i delegacije boračkih udruženja sa područja Vlasotinca, položile su vence i odale počast palim borcima na Spomenik palim borcima za slobodu i ujedinjenje u nacionalnim pokretima i ratovima 1809–1918. godine u parku, u centru grada
Nakon minuta ćutanja, u ime Udruženja potomaka ratnika 1912–1920., Dragan Vidosavljević je govorio o velikoj žrtvi srpskog naroda u vreme Prvog svetskog rata i neprihvatljivoj reviziji istorije, čiji su pokušaji duže vremena u toku.
„Prema nekim našim saznanjima, iz užeg vlasotinačkog kraja je u Velikom ratu učestvovalo oko 600 boraca, mnogi od njih su dali svoje živote za otadžbinu,“ istakao je Vidosavljević.
U Velikom ratu Srbija je izgubila trećinu stanovništva, što je srazmerno broju stanovnika svrstava na vrh liste onih koji su podneli najveće žrtve u Prvom svetskom ratu.

Amblem koji se koristi za Dan primirja je cvet Natalijina ramonda, koji se vezuje za tlo na kome su se odvijale prelomne bitke u završnici rata. Reč je o biljci koja ima neverovatnu sposobnost da se potpuno oporavi nakon što se osuši, zbog čega je dobila naziv „cvet feniks“.
Amblemom je izražena simbolika „ponovnog rađanja“ Srbije, nakon teških borbi u Velikom ratu.








































































