Poslednjom u nizu izmena Uredbe o ograničenju marži, Vlada Srbije je odmrznula cene dobavljača, što znači da one više nisu administrativno ograničene i da mogu slobodno da se formiraju. Ministarka trgovine Jagoda Lazarević tim povodom je izjavila da će sada postojati prostor da se cene snize, ali ekonomski stručnjaci ne dele njen optimizam.
Kako piše Nova ekonomija, krajem januara Vlada je po peti put izmenila Uredbu o posebnim uslovima za obavljanje trgovine za određenu vrstu robe, poznatu i kao Uredba o ograničenju marži. Novim izmenama ukinuta je odredba o zamrzavanju fakturnih cena dobavljača, koje ranije nisu smele da budu više od nivoa sa 1. avgusta prošle godine.
Drugim rečima, do sada cene nisu mogle da rastu, ali su mogle da padaju. Od sada – mogu i da rastu i da padaju, bez ikakvog administrativnog ograničenja.
Ministarka: „Ima prostora za sniženje“
Ministarka trgovine Jagoda Lazarević izjavila je da će proizvođači sada imati prostora da snize cene, jer su poslednjom uredbom cene odmrznute, dodajući da je „vreme za sistemska rešenja“.
Međutim, stručnjaci smatraju da je takva izjava nelogična i da realni ekonomski pokazatelji ukazuju na potpuno suprotan scenario.
Stručnjaci: „Nema uslova za sniženje cena“
Ekonomista Dragovan Milićević, bivši državni sekretar u Ministarstvu trgovine, kaže za Novu ekonomiju da je mogućnost sniženja isključivo stvar dobre volje dobavljača – ali da se to u praksi neće desiti.
„Dobavljači su i do sada mogli da snize cene, jer je uredba ograničavala samo maksimalne cene. Sada se to neće desiti, jer su im troškovi porasli. Od tri ključna inputa – sirovine, energenti i rad – poskupela su dva“, ističe Milićević.
On podseća da je cena struje za privredu povećana u oktobru, kao i da je minimalna zarada povećana dva puta u kratkom periodu, što automatski znači veće troškove za proizvođače.
„Biće lančane reakcije“
Milićević upozorava da sada sledi talas korekcija.
„Kada je poskupela struja, to se nije moglo preliti na cene jer su bile zamrznute. Sada će proizvođači to iskoristiti. Biće lančane reakcije. Bilo bi lepo da dođe do pojeftinjenja, ali za to nema realnih uslova“, naglašava on.
I drugi stručnjaci očekuju rast cena
Slično mišljenje ima i Vasko Kelić, istraživač saradnik sa Instituta društvenih nauka, koji ne veruje da će izmene uredbe dovesti do sniženja.
„Moguće je da je ministarka mislila na budući zakon o nepoštenim trgovinskim praksama, ali on neće imati veliki efekat. U periodu između prestanka važenja uredbe (1. mart) i stupanja novog zakona na snagu – realnije je očekivati rast cena“, kaže Kelić.
Ipak, on dodaje da poskupljenja verovatno neće biti dramatična, jer su veliki trgovinski lanci, poput Deleza, već smanjili troškove kroz zatvaranje radnji i otpuštanja zaposlenih.
Građani nisu osetili obećana pojeftinjenja
Stručnjaci podsećaju i da građani nisu osetili ni ranija obećana sniženja. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je prilikom najave uredbe tvrdio da će cene biti i do 20 odsto niže, ali se to nije dogodilo.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u decembru 2025. godine:
-
cene hrane i bezalkoholnih pića bile su niže svega 0,5 odsto u odnosu na novembar,
-
godišnja inflacija iznosila je 2,7 odsto,
-
a prosečan rast potrošačkih cena u 2025. u odnosu na 2024. bio je 3,8 odsto.
Realnost: slobodne cene znače veći rizik za potrošače
Iako Vlada poručuje da odmrzavanje cena donosi fleksibilnost i prostor za tržišne korekcije, ekonomski analitičari upozoravaju da u uslovima rasta troškova proizvodnje slobodno formiranje cena gotovo uvek znači – dodatni pritisak na džepove građana.
Drugim rečima, odmrzavanje cena u praksi ne znači pojeftinjenje, već veći rizik od novog talasa poskupljenja.









































































Samo opustenoooooo….
Pojeftinjenje je biIa iluzija a poskupljenje je realnst,samo se reaInost stvarn0 d0gadja