Prema podacima Ministarstva spoljnih poslova, od početka juna do danas, u Grčkoj je preminulo 28 državljana Srbije. Među uzrocima su često iznenadni zdravstveni problemi koji se mogu dogoditi tokom boravka u moru, a lekari upozoravaju da kombinacija visokih temperatura, naglog ulaska u hladnu vodu, fizičkog napora i postojećih zdravstvenih problema može imati kobne posledice.
Diplomatsko-konzularna predstavništva Srbije u Grčkoj registrovala su 28 slučajeva smrti srpskih državljana tokom aktuelne letnje sezone.
Grčka nije opasnija od drugih letnjih destinacija, ali je jedna od omiljenih građanima Srbije, pa je otuda ova zabrinjavajuća statistika vezana baš za tu zemlju.
Poseban rizik predstavlja nagla promena temperature – kada se telo, prethodno zagrejano na visokim temperaturama, izloži znatno hladnijoj vodi.
Lekari objašnjavaju da takva promena predstavlja veliki stres za organizam.
„Kad iz ekstremno tople sredine, a ovo leto je baš bilo pakleno, ulazimo u znatno hladniju vodu, to je šok za organizam, kao udar strujom. Dolazi do skupljanja svih krvnih sudova na periferiji, pre svega na koži, koja je najveći organ ljudskog tela. Tako skupljeni krvni sudovi, u želji da se sačuva toplota tela, pri dodiru s novom, ekstremno hladnijom sredinom dovode do naglog skoka krvnog pritiska. Tako naglo povišen krvni pritisak je atak na srce i mozak“.
Takvoj opasnosti nisu izložene samo starije osobe. Stradaju i sredovečni, pa čak i mladi ljudi, koji često ne znaju da imaju problem sa krvnim sudovima. Rizik dodatno povećavaju srčane tegobe, fizički napor, psihički stres, alkohol, iscrpljenost i ulazak u vodu nakon obilnog obroka.
Jedan od poslednjih slučajeva dogodio se 10. avgusta u Sartiju, gde je 56-godišnji Beograđanin Goran Komazec preminuo nakon što je ušao u uzburkano more kako bi pomogao muškarcu koga je struja odvlačila od obale. Nezvanično se sumnja na srčani zastoj usled naglog ulaska u hladnu vodu i velikog fizičkog napora, dok će tačan uzrok smrti utvrditi obdukcija.
U Grčkoj je prethodno, 30. juna, preminuo i Leskovčanin Ljubiša Đorđević (65), kome je pozlilo tokom boravka u vodi, dok je 27. jula preminuo i bivši predsednik Osnovnog suda u Lebanu Svetomir Cvetković, nakon što mu je iznenada pozlilo.
Kako smanjiti rizik
Lekari savetuju da se u more ne ulazi naglo, posebno nakon dugog boravka na suncu. Pre plivanja treba se rashladiti i pokvasiti, a osobe sa srčanim tegobama treba da budu posebno oprezne.
Alkohol i kupanje nisu dobra kombinacija, jer mogu oslabiti reflekse i poremetiti procenu sopstvenih mogućnosti. Takođe, ne treba ulaziti u more odmah nakon obilnog obroka, posebno ako se planira intenzivno plivanje.
Poseban oprez potreban je kada je more uzburkano. Talasi i morske struje mogu ugroziti i dobre plivače, zbog čega treba realno proceniti sopstvene mogućnosti i ne udaljavati se nepotrebno od obale.
Ako se u vodi pojave grč, slabost ili iznenadna tegoba, važno je ostati pribran i odmah potražiti pomoć.
„Kad su zaista veliki talasi, ne treba se puno udaljavati od obale. Slabi plivači, pa i oni koji su dobri, treba da procene svoje mogućnosti, čak i ako su u kondiciji. Talas ide na talas i vuče“, upozorava dr Šehić.
More je sinonim za odmor, ali visoke temperature, nagle promene temperature, iscrpljenost i precenjivanje sopstvenih mogućnosti mogu običan odlazak na kupanje pretvoriti u situaciju opasnu po život.
S. Stojiljković





































































