Gojaznost kao pandemijski problem

Prema zvaničnim podacima Svetske zdravstvene organizacije za evropski region skoro 60 odsto odraslog stanovništva ima prekomernu telesnu težinu ili je gojazno.

.

Ovo je saopšteno na današnjoj panel diskusiji koju su organizovali Ministarstvo zdravlja i Privredna komora Srbije u okviru nacionalne kampanje Teži ravnoteži.

„Ministarstvo zdravlje još 2008. godine donelo Nacionalni program za prevenciju gojaznosti kod dece i odraslih, koji predstavlja strateški okvir i opredeljenost da se bavi prevencijom gojaznosti kao jednim od gorućih javnozdravstvenih problema. U okviru Nacionalnog programa definisano su prioritetne oblasti za akciju, a jedna od njih se odnosi na promociju zdravlja i prevenciju prekomerne telesne težine. I upravo u ovom segmentu je posebno istaknuto partnerstvo sa Privrednom komorom Srbije kao primer dobre prakse, koja je jedinstvena u regionu“, kazala je, ispred Ministarstva zdravlja, dr Zvezdana Bjeletić

Dr Dragana Jović ispred Istitiuta za javno zdravlje „dr Milan Jovanović Batut“ je predstavila rezultate istraživanja o stilovima života građana Srbije koje ova institucija sprovodi svakih pet godina, posebno istakavši napredak kada je u pitanju redovnije konzumiranje doručka, veće unošenje voća i nešto učestalija fizička aktivnost većeg intenziteta u odnosu na ranija istraživanja.

„Svetska zdravstvena organizacija proglasila je infodemiju, kao veliku opasnost širenja netačnih informacija i apelovala na većem konsultovanju struke posebno kada je reč o pravilnim režimima ishrane.  Tokom juna ove godine, Institut za javno zdravlje ’dr Milan Jovanović Batut’ sa svojim zavodima je pokrenuo savetovalište za pravilnu ishranu, koje mogu posetiti svi građani sa uputom od strane svog izabranog lekara“, naglasila je ona.

Prof. dr Sanja Mazić, šef Katedre za medicinu sporta i Katedre za medicinsku fiziologiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, istakla je da ni jedan lek ne može da zameni fizičku aktivnost, ali da fizička aktivnost može da zameni svaki lek, posebno ističući da bi fizička aktivnost trebala da postane deo naše svakodnevice.

„30 minuta fizičke aktivnosti dnevno, i to najbolje hodanja, je minimum koji svaka odrasla osoba treba da ima. Kada je reč o gojaznosti dece, podaci su zabrinjavajući, zato što gojaznost kod dece se duplira na svakih pet godina. Zato je veoma važno što je Ministarstvo zdravlja uvelo dodatne časove fizičkog vaspitanja za decu. Fizička aktivnost je posebno važna ne samo za prevenciju gojaznosti, već i za prevenciju brojnih drugih oboljenja, a tokom fizičke aktivnosti luči se i hormoni endorfina koji doprinose boljem raspoloženju“, kazala je ona.

„Gojaznost je ne samo estetski, nego i zdravstveni i ekonomski problem. Podaci svetske ogranizacije za gojaznost govore u prilog tome da će do 2035. godine čak 4 milijarde ljudi biti prekomerno uhranjeno ili gojazno. Procene su da će za potrebe lečenja gojaznosti države trebati da izdvoje čak 3% ukupnog bruto društvenog proizvoda kako bi se sanirale posledice ovog problema“, zaključio je Dimitrije Ivanović, ispred Privredne komore Srbije i dodao da je veoma ponosan na ono što je do sada postignuto kroz kampanju „Teži ravnoteži“, ali i na aktivnosti koje kompanije sprovode, poput reformulacije proizvoda, smanjenja soli, šećera i trans-masti u svoim proizvodima, kreiranje manjih pakovanja i proizvodnju zdravijih alternativa proizvoda.

Nacionalnu kampanju „Teži ravnoteži“ pokrenula je Privredna komora Srbije – Udruženje za prehrambenu industriju kao podršku Nacionalnom programu za prevenciju gojaznosti Ministarstva zdravlja Republike Srbije. Kampanja je prvenstveno okrenuta kontinuiranom informisanju građana o važnosti uravnotežene ishrane i redovne fizičke aktivnosti u cilju postizanja dobrog javnog zdravlja stanovništva.

Pratite REШETKU na Facebook, Instagram, X (Twitter) i TikTok mreži. Budite uvek u toku!

Pretplati se
Obavesti o

Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi, kao i netoleranciju svake vrste neće biti objavljeni. Prilikom pisanja komentara vodite računa o pravopisnim i gramatičkim pravilima. Nije dozvoljeno pisanje komentara isključivo velikim slovima niti promovisanje drugih sajtova putem linkova. Komentare i sugestije u vezi sa uređivačkom politikom ne objavljujemo, kao ni komentare koji sadrže optužbe protiv drugih osoba. Objavljeni komentari predstavljaju privatno mišljenje autora komentara, odnosno nisu stavovi redakcije Rešetka portala.
Za više informacija pogledajte Pravila korišćenja.

1 Komentar
Najstarije
Najnovije Najviše glasova
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare

Ovi „eksperti“ se u svoj svojoj toliko vidljivoj gluposti i neznanju, ponašaju, toliko opušteno, toliko naduveno, toliko arogantno, kao da je u pitanju neki njihov, ne znam kakav epohalni naučni rad iz oblasti medicinskih nauka, ponašaju se kao da je većina građana Srbije suženog intelekta i da ne shvata da se stavovi Ministarstva zdravlja Republike Srbije, a o Privrednoj komori Srbije da i ne pričamo, UVEK POKLAPAJU s zvaničnim podacima Svetske zdravstvene organizacije, te da je „nacionalna kampanja“ sa infantilnim nazivom „Teži ravnoteži“, u stvari projekat, tj upitnih SZO oni samo popunili da se poklapa sa interesima jedne šire agende, čiji su deo i sve, apsolutno sve aktivnosti SZO.
Ljudi su gojazni zbog kovida, kako da ne! Dajte molim vas, zbog čega se vi okupljate i pravite budale od sebe! Zar nimalo dostojanstva nemate, zar nikad ne koristite mozak, da li se toliko plašite gubitka privilegija ako malo uključite svoje atrofirane sive ćelije? Ljudi su gojazni zbog siromaštva, zbog posledica ishrane hlebom i testeninama. Ugljeni hidrati su nekada važili za dobre, kada su masti proglašene lošim, sada se delimično okrivljuju za epidemiju gojaznosti, dijabetesa i srčanih bolesti. Gomila nnaučnih radova govori o tome da će se čovek mnogo bolje i zdravije osećati ako svede skoro na minmum unos hleba, testenine ili šećera.
Mene je bilo sramota dok sam čitao o ovom „skupu“.