Vredni domaćini iz leskovačkog kraja i ove godine su, zajedno sa svojim muškim potomcima, poranili po badnjak, poštujući tradiciju Badnjeg jutra, i pored jake kiše koja je padala tokom jutarnjih sati.
Ni loši vremenski uslovi nisu sprečili ranoranioce iz Bogojevca, nadomak Leskovca, da se u hrastovoj šumi kod Drćevca okupe na mestu gde su posekli badnjak i, po starom običaju, počaste čašicom rakije i mezom.
„Svake godine se skupljamo i idemo po badnjak na istom mestu. To je tradicija koja se ne propušta“, kaže za Rešetku Kristijan Simonović iz Bogojevca.
Seča badnjaka u ranim jutarnjim satima, paljenje badnjaka uveče, kao i spremanje i lomljenje česnice, samo su neki od najvažnijih običaja Badnjeg dana koji se poštuju u većem delu Srbije. Iako su se običaji vremenom menjali, suština Badnjeg dana, kao poslednjeg dana posta, ostala je ista – u znaku je dočeka najradosnijeg hrišćanskog praznika, Božića.
Za badnjak se tradicionalno bira hrastovo drvo, koje se u srpskom narodu smatra svetim drvetom. Po badnjak najčešće odlazi domaćin kuće, a drvo se seče sa tri udarca sekirom, tako da padne ka istoku. Mlado hrastovo drvo uveče se unosi u dom, gde zauzima posebno mesto.
Kako je Badnji dan poslednji dan posta, i trpeza mora biti posna. Jedan od najvažnijih običaja je i spremanje česnice, u koju se stavlja novčić, a lomi se pre večere – u nekim krajevima na Badnje veče, a u drugima na Božić. Prema narodnom verovanju, onoga ko pronađe paricu pratiće sreća tokom cele godine.
Badnje veče bi, prema običajima, trebalo provesti u krugu porodice. Trpeza, koja simbolizuje Vitlejemsku pećinu – mesto rođenja Isusa Hrista, treba da bude skromna, posna i raznolika. Veruje se i da se posle večere ništa ne sklanja sa stola, jer u noći uoči Božića dolaze preci da se posluže.
Badnjak simbolizuje radost rođenja, a hrast, čije lišće ne opada tokom cele godine, u narodu se smatra drvetom posebne moći. Tokom dana badnjak stoji ispred kuće, a uveče se unosi i stavlja uz ognjište, gde se kasnije pali.
D. Marinković











































































Ако ови лесковачки домаћини из Богојевце знају шта је Божић и Бадње вече,ја сам био на Месец пре Американаца…скупили се да се напију и да се хвале ко је више попио,све оно што наша црква сматра неприкладним…
То живо не просвећено…
Upravo tako . “ Vernici“
Magijski obredi sečenje mladog drveća i uništavanje šume. 21. vek u Srbiji…
Шта је ту проблем?
Nepismen si brate da vidiš šta je problem, koje če ti objašnjava(mo).